Zaštita na radu važna je svima. Dobra je za vas. Dobra je za posao. Zdrava radna mjesta #EUManageStress Upravljanje stresom www.healthy-workplaces.eu Vodič za kampanju Upravljanje stresom i psihosocijalnim rizicima na radu
Vodič za kampanju Upravljanje stresom Europe Direct je služba pomoću koje možete pronaći odgovore na pitanja u vezi s Europskom unijom. Besplatni telefon (*): 00 800 6 7 8 9 10 11 (*) Određeni pružatelji telekomunikacijskih usluga ne dopuštaju pristup brojevima 00 800 ili te pozive mogu naplaćivati. Fotografije korištene u publikaciji ilustriraju niz radnih aktivnosti. One nužno ne pokazuju dobre prakse ili usklađenost sa zakonodavnim zahtjevima. Više dodatnih informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu). Kataloški podaci mogu se pronaći na kraju ove publikacije. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu, 2013. Koncept i dizajn: ROS, Španjolska Fotografije: EU-OSHA, Shutterstock Printed in Luxembourg 2 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.
Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta Sadržaj Uvod 4 Što su stres i psihosocijalni rizici povezani s radom? 4 Zašto je upravljanje stresom i psihosocijalnim rizicima toliko važno? 5 Zašto EU-OSHA provodi ovu kampanju? 6 Koliki je raspon problema? 8 Upravljanje psihosocijalnim rizicima 10 Uloga upravljanja u unapređenju psihosocijalnog okruženja 11 Važnost sudjelovanja radnika 12 Načela prevencije 15 Što čini dobro psihosocijalno radno okruženje? 16 Koje su prednosti sprečavanja psihosocijalnih rizika? 16 Kampanja 2014. 2015.: Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta 19 O kampanji 19 Praktični alati i potpora smanjenju stresa 20 Tko može sudjelovati u kampanji? 20 Praktični načini uključivanja 20 Shema za Europsku nagradu dobre prakse 23 Naša mreža partnera 25 Uspjeh prethodne kampanje 26 Dodatne informacije i resursi 28 EU-OSHA-ina mreža središnjica 29 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu 3
Vodič za kampanju Uvod Učinkovito upravljanje zdravljem i sigurnošću na radnome mjestu dobro je za radnike, poslovanje i društvo u cjelini. Posebice je važno na to podsjetiti u vremenima gospodarske nesigurnosti kada je bitno da poslovanje zadrži produktivnosti i kada se radi pod pritiskom kako bi se zadovoljili rokovi, i kada se najčešće događaju greške i nesreće. Na modernome radnome mjestu gdje se radi pod pritiskom može biti primamljivo zanemariti sigurnost i zdravlje na radu (OSH) kao administrativni teret koji tek ispunjava pravne obveze, no to bi bilo kontraproduktivno. Važnije je nego ikad biti svjestan rizika na radnome mjestu i upravljati njima. Ova je brošura glavni vodič za kampanju Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta za razdoblje 2014. 2015. koju organizira Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA). Njezin je ključni cilj pomoći poslodavcima, upraviteljima, radnicima i predstavnicima radnika da prepoznaju stres i psihosocijalne rizike na mjestu rada i upravljaju njima. Učinkovito rješavanje psihosocijalnih rizika stvara zdravo radno okruženje u kojemu se radnici osjećaju važnima i u kojemu je kultura radnog mjesta pozitivna te se, konačno, poboljšava poslovna učinkovitost. Što su stres i psihosocijalni rizici povezani s radom? Stres povezan s radom pojavljuje se kada zahtjevi posla nadilaze radnikovu sposobnost da se nosi s njima. To je jedna od najvažnijih posljedica lošeg psihosocijalnog radnog okruženja između ostaloga i zato što se kod radnika koji su izloženi dugotrajnom stresu na poslu mogu razviti ozbiljni mentalni i fizički zdravstveni problemi. Psihosocijalni rizici odnose se na negativne psihološke, fizičke i društvene rezultate koji proizlaze iz nepovoljne organizacije i upravljanja na radnome mjestu, kao i iz neprikladnog društvenog konteksta na radu, uključuju, ali nisu ograničeni samo na: prezahtjevan rad odnosno nedovoljno vremena za dovršavanje zadataka; konfliktne zahtjeve i nejasnoće o ulozi radnika; neusklađenost između zahtjeva rada i kompetencije radnika podcjenjivanje vještina radnika može biti izvor stresa, jednako kao i njihovo precjenjivanje; neuključenost u donošenje odluka koje utječu na radnika i nemogućnost utjecanja na način obavljanja rada; samostalan rad, posebno kad se radi s javnošću i klijentima odnosno biti žrtva nasilja od treće strane koje može biti u obliku verbalne agresije, neželjene seksualne pažnje ili prijetnji fizičkim nasiljem ili stvarno fizičko nasilje; Stres povezan s radom pojavljuje se kada zahtjevi na radu nadilaze radnikovu sposobnost da se s njima nosi. 4 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu
Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta nedostatak potpore uprave i kolega te loši međuljudski odnosi; psihološko ili seksualno uznemiravanje na radnome mjestu sustavno mučenje, ponižavanje, podmetanje ili prijeteće ponašanje nadređenih ili kolega prema radniku ili skupini radnika; nepravedna raspodjela rada, nagrada, promaknuće ili prilika za napredovanje u karijeri; neučinkovita komunikacija, loše upravljanje organizacijskim promjenama i poslovna nesigurnost; poteškoće u usklađivanju poslovnih i privatnih obveza. Važno je naglasiti da psihosocijalne rizike ne valja miješati sa zdravim i izazovnim radnim okruženjem koje pruža potporu te stimulira radnike i potiče njihov razvoj i učinak na najbolji mogući način. Zašto je upravljanje stresom i psihosocijalnim rizicima toliko važno? Za pojedinca, negativni učinci lošeg upravljanja psihosocijalnim rizicima uključuju doživljaj stresa povezanog s radom, loše mentalno zdravlje, trošenje na radu, teškoće prilikom koncentriranja, što uzrokuje više pogrešaka, probleme kod kuće, zlouporabu droga i alkohola te loše fizičko zdravlje, posebice kardiovaskularne bolesti i mišićnokoštane probleme. Za organizaciju, negativni učinci uključuju loš sveukupan poslovni učinak, učestalije izostajanje s posla, prezentizam (radnici dolaze na posao kad su bolesni i ne mogu učinkovito raditi) te povećane stope nezgoda i ozljeda. Izostanci su uglavnom duži od onih izazvanih drugim uzrocima (1), a stres povezan s radom može pridonijeti povećanim stopama prijevremenog umirovljenja, posebice među uredskim radnicima (2). Procjene govore o značajnim troškovima za poslovanje i društvo te na nacionalnoj razini rastu do više milijardi eura. Iako mnogi čimbenici pridonose mentalnom zdravlju i dobrobiti radnika, postoji dokaz da značajnu ulogu ima i okruženje na radnome mjestu. U dobrom psihosocijalnom okruženju rad može biti vrlo koristan za mentalno zdravlje radnika, pružajući im oslonac u životu i dajući im snažniji osjećaj socijalne uključenosti, identiteta i statusa, priliku za razvoj te povećavajući povjerenje. Nasuprot tome, loše psihosocijalno radno okruženje može imati značajne negativne učinke na zdravlje radnika. ( 1 ) Health and Safety Executive, 2009 10. Dostupno na: www.hse.gov.uk/statistics/causdis/stress. ( 2 ) Istraživanje Austrijskog nadzora nad zdravljem zaposlenika, 2009. Radnička komora provincije Gornje Austrije (AK OÖ) i austrijski Institut za empirijska društvena istraživanja (IFES), Beč. EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu 5
Vodič za kampanju Zašto EU-OSHA provodi ovu kampanju? Mnogo je nerazumijevanja i osjetljivosti kad je riječ o psihosocijalnim rizicima na radnome mjestu, a psihičke su bolesti još uvijek stigmatizirane. Europsko istraživanje poduzeća o novim rizicima i onima u nastajanju (ESENER) otkrilo je da više od 40 % poslodavaca smatra da je teže upravljati psihosocijalnim rizicima nego tradicionalnim rizicima. Glavne navedene prepreke su osjetljivost teme i nedostatak stručnosti (3). Nadalje, istraživanje među višim rukovoditeljima otkrilo je da gotovo polovica njih vjeruje da nijedan njihov radnik tijekom svojeg radnog vijeka nije imao psihičkih problema (4). U stvarnosti, svaki šesti radnik pati od psihičkih bolesti. Ponekad se smatra da su radnici s psihičkom bolešću rizik za organizaciju iako, zapravo, čak i oni koji pate od psihičke bolesti, a koja nije povezana s radom, obično mogu funkcionirati učinkovito na radnome mjestu s dobrim psihosocijalnim okruženjem. Poslodavci u Europi imaju zakonsku obvezu procjenjivati i upravljati psihosocijalnim rizicima na radnome mjestu (5). Nadalje, Europski ugovor za psihičko zdravlje i dobrobit (6) prepoznaje drugačije zahtjeve i sve veće pritiske na mjestu rada te potiče poslodavce na provođenje dodatnih, dobrovoljnih mjera za promoviranje dobrog psihičkog stanja. Što se poslodavaca tiče, cilj ove kampanje je uvjeriti ih da su njihove zakonske obveze važne za uspješno vođenje poslovanja i zadržavanje motivirane i zdrave radne snage te da upravljanje stresom i psihosocijalnim rizicima zahtjeva primjenu organizacijskih mjera. Kad je riječ o radnicima, cilj je uvjeriti ih da je stres povezan s poslom stvar organizacije. Ne bi se trebali bojati prijavljivanja niti bi trebali biti zabrinuti zbog mogućnosti da se to doživi kao znak pojedinačne slabosti. Namjera je ove kampanje poboljšati razumijevanje teme i premostiti jaz dajući potporu i upute radnicima i poslodavcima te promovirajući upotrebu praktičnih i korisniku prilagođenih alata. Stres povezan s radom organizacijski je problem, a ne krivnja pojedinca. ( 3 ) Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu, 2010. Europsko istraživanje poduzeća o novim rizicima i onima u nastajanju (ESENER). Dostupno na: https://osha.europa.eu/en/publications/reports/esener1_osh_management. ( 4 ) The Shaw Trust, 2006. Mental Health: The Last Workplace Taboo. Shaw Trust, London. ( 5 ) Okvirna direktiva 89/391/EEZ. Okvirni sporazum o stresu prouzročenom na radnome mjestu (2004.) i Okvirni sporazum o uznemiravanju i nasilju na radnome mjestu (2007.) pružaju smjernice poslodavcima u rješavanju tih pitanja. ( 6 ) Europski pakt za mentalno zdravlje i dobrobit, 2008. Dostupno na: http://ec.europa.eu/health/mental_health/docs/mhpact_en.pdf. ( 7 ) Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu, 2013. Paneuropsko istraživanje javnog mnijenja o sigurnosti i zdravlju na radu, 21. ožujka 2013. Dostupno na: https://osha.europa.eu/en/safety-health-in-figures. 6 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu
Što radnici u Europi misle o stresu povezanom s radom? Nedavno sveeuropsko istraživanje javnog mnijenja (7) otkrilo je da: 72 % radnika smatra da je reorganizacija rada ili nesiguran rad jedan od najčešćih uzroka stresa povezanog s radom; 66 % stres pripisuje radnim satima ili radnom opterećenju ; 59 % stres pripisuje stanju uvjetovanom neprihvatljivim ponašanjem, kao što su zlostavljanje ili uznemiravanje ; 51 % radnika izvješćuje da je stres povezan s radom uobičajen na njihovome radnome mjestu; približno četiri od deset radnika smatra da se stres na njihovom radnome mjestu ne shvaća ozbiljno. EU-OSHA/Michel Wielick
Vodič za kampanju Koliki je raspon problema? EU-OSHA/Cristina Vatielli EU-OSHA/Luigi Lauria Statistike otrežnjuju. Istraživanja pokazuju da se 50 60 % svih izgubljenih radnih dana može pripisati stresu povezanom s radom i psihosocijalnim rizicima (8). To je drugi najčešće prijavljeni zdravstveni problem povezan s radom u Europi nakon mišićnokoštanih poremećaja. Tijekom devetogodišnjeg razdoblja gotovo 28 % europskih radnika prijavilo je izloženost psihosocijalnim rizicima koji su utjecali na njihovo mentalno stanje (9). Istraživanje ukazuje na to da psihosocijalni rizici i stres povezani s radom uzrokuju značajne troškove kako za organizacije tako i za nacionalna gospodarstva. Općenito, radnici će vjerojatno značajno dulje izbivati s posla kada pate od stresa povezanog s poslom i ostalih psiholoških problema. Jednako tako, radnici često dolaze na posao i kad nisu sposobni funkcionirati punim kapacitetom (poznato pod nazivom prezentizam ). Ukupni troškovi poremećaja mentalnog zdravlja u Europi (koji jesu ili nisu povezani s poslom) procjenjuju se na 240 milijardi eura godišnje (10). Manje od polovice tog iznosa proizlazi iz izravnih troškova poput liječenja, dok se 136 milijardi eura pripisuje izgubljenoj produktivnosti, uključujući izostanak zbog bolovanja. ( 8 ) Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu, 2000. Istraživanje o stresu povezanom s radom. Dostupno na: http://osha.europa.eu/en/publications/ reports/203/view. ( 9 ) Europska zajednica 2010. Zdravlje i zaštita na radu u Europi (1999. 2007.): Statistički portret. Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg. Dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ity_offpub/ks-31-09-290/en/ks-31-09-290-en.pdf. ( 10 ) Europska mreža za promociju zdravlja na radnome mjestu (ENWHP). Vodič za poslovni slučaj za mentalno zdravlje, 2009. Dostupno na: http://www. enwhp.org/fileadmin/downloads/8th_initiative/mentalhealth_broschuere_businesscase.pdf. ( 11 ) Trontin C, Lassagne M, Boini S and Rinal S, 2007. Le coût du stress professionnel en France en 2007. Institut National de Recherche et de Sécurité, Paris. ( 12 ) Health and Safety Executive, 2009 10. Dostupno na: www.hse.gov.uk/statistics/causdis/stress. ( 13 ) Istraživanje Austrijskog nadzora nad zdravljem zaposlenika, 2009. Radnička komora provincije Gornje Austrije (AK OÖ) i austrijski Institut za empirijska društvena istraživanja (IFES), Beč. 8 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu
Poslovni slučaj primjeri Nacionalni troškovi stresa na radnome mjestu u Francuskoj su 2007. godine bili procijenjeni na između dvije i tri milijarde eura (11). Procjenjuje se da je u Ujedinjenom Kraljevstvu tijekom 2009. 2010. godine izgubljeno oko 9,8 milijuna radnih dana zbog stresa povezanog s poslom, a radnici su u prosjeku izostali 22,6 dana (12). U Austriji su psihosocijalni poremećaji proglašeni glavnim razlogom ranijeg umirovljenja uredskih radnika jer uzrokuju više od 42 % ranijih umirovljenja u ovoj kategoriji radnika (13). Shutterstock, Inc./Rehan Qureshi
Vodič za kampanju Upravljanje psihosocijalnim rizicima Sve organizacije moraju uzeti u obzir stres povezan s radom i psihosocijalne rizike. U prosjeku 51 % radnika smatra da je stres na poslu uobičajen na njihovome radnome mjestu. Taj je postotak visok u organizacijama svih veličina. U vrlo malim (mikro)organizacijama od devet ili manje osoba, 45 % radnika smatra da je stres povezan s radom čest, dok se u velikim organizacijama taj broj povećava na 54 58 % radnika (14). EU-OSHA-ino istraživanje ESENER pokazalo je da je 79 % rukovoditelja u Europi zabrinuto zbog stresa na radu (15). Istodobno manje od 30 % organizacija u Europi ima procedure za upravljanje stresom na radnome mjestu, uznemiravanjem i nasiljem treće strane. ESENER je pokazao da 40 50 % većih organizacija (250+ radnika) provodi mjere za rješavanje psihosocijalnih rizika, a takve mjere provodi samo 20 30 % manjih organizacija (10 49 radnika). Prijave nedostatka potpore i vođenja ili nedostatka stručnosti bile su veoma česte u manjim organizacijama. upravljanja stresom povezanim s radom u manjim organizacijama nadilaze troškove provedbe (16). Bitno je svih uključiti u promoviranje dobrog psihosocijalnog radnog okruženja. To bi značilo da su i poslodavci i radnici spremni za učinkovito rješavanje teške situacije ako do nje dođe. Samo u iznimnim slučajevima bit će potrebna psihološka stručna pomoć. EU-OSHA/Emmanuel Biard Međutim, čak i s ograničenim sredstvima, psihološki se rizici mogu procjenjivati i njima se može upravljati u manjim organizacijama. Koristi ( 14 ) Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu, 2013. Paneuropsko istraživanje javnog mnijenja o sigurnosti i zdravlju na radu, 21. ožujka 2013. Dostupno na: https://osha.europa.eu/en/safety-health-in-figures. ( 15 ) Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu, 2010. Europsko istraživanje poduzeća o novim rizicima i onima u nastajanju (ESENER). Dostupno na:: https://osha.europa.eu/en/publications/reports/esener1_osh_management. ( 16 ) Health and Safety Executive, 2007. The Suitability of HSE s Risk Assessment Process and Management Standards for Use in SMEs. Dostupno na: www.hse. gov.uk/research/rrpdf/rr537.pdf. 10 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu
Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta EU-OSHA/Adam Skrzypczak Uloga upravljanja u unapređenju psihosocijalnog okruženja Poslodavac je odgovoran za provođenje plana sprečavanja/smanjivanja psihosocijalnih rizika, za omogućavanje radnicima da obavljaju svoj dio posla i stvaranje zdravog psihosocijalnog radnog okruženja. Time što su pristupačni i osjetljivi te promovirajući radno okruženje koje pruža potporu, rukovoditelji će radnicima omogućiti isticanje problema, ali ih i potaknuti na pronalaženje rješenja. Razumijevanje poteškoća radnika izvan radnog mjesta, bez obzira na to što to ne spada u pravnu odgovornost poslodavca prema radniku, također će pomoći u razvijanju radnog okruženja koje pruža potporu te u stvaranju mogućnosti za socijalnu interakciju izvan posla. Srednji sloj rukovoditelja ovdje ima ključnu ulogu jer su oni u svakodnevnoj interakciji s radnicima: njih treba potaknuti da razviju svoje kompetencije za stvaranje dobrog psihosocijalnog radnog okruženja. Dobro vodstvo može smanjiti stres povezan s poslom i psihosocijalne rizike. Vještine dobrog vođenja ne stječu se samo rođenjem. Kao i sve ostale vještine, vještine dobrog vođenja i upravljanja osobljem mogu se naučiti i razviti. Dobar vođa uzor je koji nadahnjuje radnike i motivira ih da ispune svoj potencijal. Otvoren je i pristupačan te razumije snage i slabosti članova tima. Dobar vođa izaziva i potiče članove tima na rad u smjeru zajedničkih ciljeva i općeg dobra te na preuzimanje odgovornosti za svoj posao. Njeguje timski duh i visok moral te iz tima izvlači samo najbolje. Na svakome radnome mjestu postoje psihosocijalne opasnosti. EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu 11
Vodič za kampanju Važnost sudjelovanja radnika Iako poslodavci imaju zakonsku obvezu osigurati pravilnu procjenu i kontrolu rizika na radnome mjestu, bitno je da i radnici budu uključeni u taj proces. Radnici i njihovi predstavnici najbolje razumiju probleme koji se mogu pojaviti na njihovu radnome mjestu. Dijeleći to znanje s upravom i poslodavcima, mogu pomoći u planiranju i primjeni rješenja. Međutim, sudjelovanje radnika zahtijeva više od same povratne informacije odozdo prema gore. Potreban je dijalog između poslodavaca i radne snage, što uključuje: razgovaranje; međusobno slušanje; dijeljenje stavova i informacija; i zajedničko odlučivanje (17). Uključenost radnika posebice je ključna za uspješno rješavanje stresa i psihosocijalnih rizika na radnome mjestu jer, konzultirajući se s radnicima, upravitelji pomažu u stvaranju pozitivne klime u kojoj će se radnici osjećati ugodno. Uključivanje radnika u razvijanje preventivnih mjera također poboljšava opći moral i osigurava prikladnost i učinkovitost uvedenih mjera. EU-OSHA/Marcos Oliveira EU-OSHA/Tomas Bertelsen ( 17 ) Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu, 2012. Sudjelovanje radnika u sigurnosti i zdravlju na radu: praktični vodič. Dostupno na: https://osha. europa.eu/en/publications/reports/workers-participation-in-osh_guide. 12 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu
Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta ANALIZA SLUČAJA: RIGSHOSPITALET, KOPENHAGEN Pozitivni učinci zajedničkog rada i uključivanje radnika u unapređenje radnog okruženja jasno su vidljivi u primjeru iz Danske (18). S radnom snagom od približno 8 500 zaposlenika, javna bolnica Rigshospitalet jedan je od najvećih poslodavaca u Danskoj. Istraživanje o zadovoljstvu radom provedeno 2011. Pokazalo je da su stres, zlostavljanje i seksualno uznemiravanje bili značajni problemi na radnome mjestu. Poboljšanje radnih uvjeta postalo je najvažniji prioritet više uprave. No, umjesto da primijene pristup odozgo prema dolje, radili su sa skupinama, revidirajući radno okruženje u pojedinačnim odjelima bolnice, kao i s predstavnicima sindikata i radnika kako bi uveli nove prakse s ciljem smanjenja stresa povezanog s poslom, nasilja i seksualnog uznemiravanja. Naglašena je važnost dijeljenja znanja i osiguravanja povratnih informacija, a rad postojećih radnih skupina reorganiziran je kako bi se oboje unaprijedilo. Predstavnici radnika bili su uključeni u sastavljanje smjernica i politika o sprečavanju zlostavljanja i seksualnog uznemiravanja te smanjenju stresa, osnovana je upravljačka mreža kako bi se spriječilo maltretiranje, a u e-biltenu bolnice objavljivali su se primjeri o tome kako su pojedini bolnički odjeli unaprijedili svoje radno okruženje. Konkretni rezultati vide se u sveukupnom povećanju zadovoljstva radom i u značajno smanjenim razinama stresa među tajnicama i sestrama. ( 18 ) Nagrađena u natjecanju za dobru praksu zdravog radnog mjesta 2012. 2013., Zajednički rad za prevenciju rizika. EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu 13 Hay que poner el pie de foto
Vodič za kampanju 14 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu EU-OSHA/Mário Marques
Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta Načela prevencije Najučinkovitiji način upravljanja psihosocijalnim rizicima na radnome mjestu jest biti proaktivan i imati plan kako preduhitriti probleme. Vrijeme je pokazalo da, kad stres povezan s poslom te loše zdravlje i izostanci s posla rastu, produktivnost i inovativnost već su u padu, što značajno utječe na poslovnu učinkovitost. Psihosocijalni rizici mogu se procijeniti i njima se može upravljati na jednako sustavan način kao i ostalim rizicima zaštite na radu, korištenjem modela procjene rizika i slijedeći participativni pristup: identificirati opasnosti i one koji su potencijalno ugroženi. Svijest je ključna: osigurati da uprava i radnici budu svjesni psihosocijalnih rizika i ranih znakova upozorenja na stres povezan s radom te da obje strane budu uključene u procjenu rizika; vrednovati rizike i odredite prioritete; planirati preventivnu aktivnost: ako se rizici ne mogu izbjeći, kako se mogu minimizirati; primijeniti plan: odrediti mjere koje valja poduzeti, potrebne resurse, uključene osobe i vremenski okvir; neprekidno nadzirati i revidirati te mijenjati plan u skladu s rezultatima nadzora. Valja imati na umu da pojedinci mogu drugačije reagirati na iste okolnosti. Primjerice, neke će se osobe bolje od drugih nositi s razdobljima velike zahtjevnosti ili s kratkim rokovima. Kada je moguće, procjena psihosocijalnog rizika treba uzeti u obzir psihološke sposobnosti i potrebe radnika (npr. one povezane sa spolom, dobi ili iskustvom). U mikrotvrtkama rukovoditelji redovito teže interakciji s radnicima i boljem upoznavanju. U većim tvrtkama srednji rukovoditelji igrat će važnu ulogu jer su u svakodnevnoj interakciji s radnicima. Ova kampanja pruža potporu poslodavcima, rukovoditeljima i radnicima promovirajući uporabu jednostavnih i korisniku prilagođenih alata i pristupa za procjenjivanje i upravljanje psihosocijalnim rizicima na radnome mjestu. Na primjer, takav pristup može započeti procjenom trenutačnog radnog okruženja, istraživanjima i razgovorima s osobljem, a potom kroz raspravu može identificirati praktična poboljšanja. Primjenom takvoga postupka osigurava se sudjelovanje radnika i pažnja fokusira na imenovanje i naglašavanje uzroka stresa i drugih psihosocijalnih problema povezanih s radom. Postojanje okvira za strukturiranje procesa organizacijama će omogućiti nadziranje uspjeha preventivnih mjera. Važno je da upravljanje psihosocijalnim rizicima bude integrirano s općenitim upravljanjem u zaštiti na radu umjesto da se provodi kao zasebna aktivnost. Model procjene rizika može se smjesta primijeniti na upravljanje stresom povezanim s radom. EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu 15
Vodič za kampanju Što čini dobro psihosocijalno radno okruženje? U dobrome radnom okruženju radnici pokazuju visoku razinu zadovoljstva radom te se osjećaju potaknutima i motiviranima dokazati svoj potencijal. Za tvrtku to rezultira dobrom poslovnom učinkovitošću i niskim stopama izostajanja s posla i fluktuacije radnika. Ključni čimbenici koji pridonose dobrom psihosocijalnom radnom okruženju su: dobro osposobljeni radnici koji imaju dovoljno vremena ispuniti svoje zadatke; minimalizirani ili podijeljeni monotoni zadaci i radnici ohrabreni da preuzmu svoje poslove; radnici koji razumiju što se točno očekuje od njih i koji redovito dobivaju konstruktivnu povratnu informaciju (pozitivnu i negativnu); radnici uključeni u donošenje odluka koje se odnose na njihov rad i koji se ohrabruju da pridonose razvoju, primjerice radnih metoda i rasporeda; pravedna raspodjela rada, nagrada, promaknuća ili prilika za napredovanje u karijeri; prijateljsko i ohrabrujuće radno okruženje koje pruža potporu i čini dostupnim dodatne resurse u slučaju potrebe; otvorena i dvosmjerna komunikacija, a radnici su informirani o razvoju, posebice u vremenima organizacijskih promjena; postojanje mjera za sprečavanje stresa povezanog s radom, uznemiravanja i nasilja od treće strane i uvjerenje radnika da će sve zabrinutosti koje spomenu biti ozbiljno razmatrane; radnici mogu učinkovito kombinirati privatne i poslovne živote. Dodatno, poslodavci mogu provoditi dobrovoljne mjere za promoviranje mentalne dobrobiti radnika. Koje su prednosti sprečavanja psihosocijalnih rizika? Prednosti su izuzetne: za radnike, veća dobrobit i zadovoljstvo radom; za rukovoditelje, zdrava, motivirana i produktivna radna snaga; za tvrtke, poboljšana ukupna učinkovitost, smanjeni absentizam i prezentizam, smanjeni broj nezgoda i ozljeda te veća uključenost radnika na radu; za društvo, smanjeni troškovi i teret za pojedince i društvo u cjelini. U dobrome radnom okruženju radnici pokazuju visoku razinu zadovoljstva radom te se osjećaju potaknutima i motiviranima dokazati svoj potencijal. ( 19 ) Svjetska zdravstvena organizacija. Dostupno na: www.who.int/mediacentre/factsheets/fs220/en. 16 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu
Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta Promicanje psihičkog zdravlja Psihičko zdravlje je osnova za dobro zdravlje i kvalitetu života. Može se shvatiti kao stanje duševnog mira koje pojedincima dopušta da realiziraju svoj potencijal, da se nose s uobičajenim stresom u životu, produktivno rade i imaju pozitivnu ulogu u zajednici (19). Promoviranje psihičkog zdravlja može značajno pridonijeti zdravom radnome mjestu. Primjeri mjera koje mogu biti poduzete uključuju: dozvoljavanje fleksibilnog režima rada; pružanje potpore za izazove svakodnevnog života, kao što je pristup skrbi za djecu; jačanje svijesti o važnosti pitanja psihičkog zdravlja kod rukovoditelja i radnika; nuđenje besplatnog psihološkog savjetovanja i potpore; pružanje potpore radnicima za sudjelovanje u fizičkim vježbama. EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu 17 EU-OSHA/David Tijero Osorio
Vodič za kampanju Jeste li znali? Približno polovica radnika smatra da je stres povezan s poslom uobičajen na njihovom radnome mjestu. To je drugi najčešći prijavljeni zdravstveni problem povezan s radom u Europi. 50 60 % svih izgubljenih radnih dana može se pripisati stresu i psihosocijalnim rizicima povezanim s radom. Jedan radnik od njih šest patit će od psihičke bolesti tijekom svojega radnog vijeka. Troškovi psihosocijalnih rizika na nacionalnoj razini dosežu milijune eura. Upravljanje stresom i psihosocijalnim rizicima na radu vrijedno je truda koristi za rad nadilaze troškove provedbe. 18 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu Shutterstock, Inc./wavebreakmedia
Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta Kampanja 2014. 2015.: Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta O kampanji Psihosocijalni rizici mogu se pojaviti na svakome radnome mjestu i kvaliteta bilo kojega radnog mjesta značajno je povezana s razinom stresa koji doživljavaju radnici. Iako se rješavanje psihosocijalnih rizika i stresa povezanog s radom može činiti izazovnim, cilj je ove kampanje pokazati da se s njima može postupati na jednako logičan i sistematičan način kao i s bilo kojim drugim pitanjem OSH-a. Imajući to u vidu, Kampanja za zdrava radna mjesta 2014. 2015. ima sljedeće ključne ciljeve: podići svijest o rastućem problemu stresa i psihosocijalnih rizika povezanih s radom; pružiti i promovirati korištenje jednostavnih, praktičnih alata i uputa za upravljanje psihosocijalnim rizicima i stresom na radnome mjestu; naglasiti pozitivne učinke upravljanja psihosocijalnim rizicima i stresom na radnome mjestu, uključujući poslovni učinak. Za pokretanje ove kampanje EU-OSHA razvila je brojne resurse kako bi pomogla podići svijest o stresu i psihosocijalnim rizicima povezanih s radom te povećati njihovo razumijevanje. U drugoj godini kampanje poseban će naglasak biti na izlaženje višejezičnog vodiča koji će pružati jednostavne, na dokazima temeljene informacije o psihosocijalnim rizicima, a koji će biti pripremljen za poslodavce i rukovoditelje mikro i malih poduzeća. Cilj je vodiča motivirati poslodavce na rješavanje psihosocijalnih rizika povezanih s radom pokazujući da upravljanje psihosocijalnim rizicima u mikro i malim poduzećima nije nemoguće nego je i vrlo vrijedno truda. Vodič potiče mala poduzeća diljem Europe na provođenje sistematična i učinkovita upravljanja psihosocijalnim rizikom pomoću nacionalnih ili sektorskih alata. Ova se kampanja nadovezuje na Kampanju za zdrava radna mjesta iz 2012. 2013., Raditi zajedno na prevenciji rizika, koja naglašava važnost kombiniranja dobrog upravljanja sa sudjelovanjem radnika. Taj se pristup odražava i u kampanji za 2014. 2015. koja zagovara stav da i radnici i rukovodstvo moraju imati aktivnu ulogu i zajednički raditi na učinkovitom rješavanju psihosocijalnih rizika i stresa povezanog s radom. Radeći zajedno, poslodavci, rukovodioci i radnici mogu rješavati stres i psihosocijalne rizike povezane s radom na obostranu korist. Ključni datumi Pokretanje kampanje: travanj 2014. Europski tjedni za sigurnost i zdravlje na radu: listopad 2014. i 2015. Svečanost dodjele Nagrade dobre prakse: travanj 2015. Sastanak na vrhu za zdrava radna mjesta: studeni 2015. EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu 19
Vodič za kampanju Praktični alati i potpora smanjenju stresa Psihosocijalni rizici mogu se mjeriti, adresirati i smanjivati korištenjem praktičnih alata. Na mreži je dostupan niz učinkovitih praktičnih alata prilagođenih korisniku za procjenjivanje i smanjivanje stresa i psihosocijalnih rizika na radnome mjestu: priručnik Kontrolne točke za prevenciju stresa na radnome mjestu Međunarodnog ureda rada uključuje jednostavne kontrolne točke za identificiranje uzročnika stresa i umanjivanje njihova štetna učinka; standardi upravljanja stresom povezanim s radom, Izvršni odbor za sigurnost i zdravlje, britansko nevladino tijelo - navodi dobru praksu u šest ključnih područja i navode referentnu vrijednost prema kojoj organizacije mogu mjeriti svoj rad; Faire le Point francuskoga Nacionalnog instituta za istraživanje i sigurnost (INRS) pruža ključne točke za procjenu psihosocijalnih rizika u malim društvima i praktične savjete kako ih izbjeći; belgijska strategija Sobane primjenjuje participativnu strategiju Sobane u četiri koraka za procjenu i prevenciju psihosocijalnih rizika; u Sloveniji je pokrenuta internetska stranica SOS na radnome mjestu vodič za poboljšanje zdravlja i dobrobiti radnika na radnome mjestu ; ostale nacionalne alate za upravljanje stresom i psihosocijalnim rizicima pružaju EU-OSHA-ine ključne točke te su dostupni na internetskoj stranici kampanje. Tko može sudjelovati u kampanji? Na sudjelovanje u ovoj kampanji potiču se sve organizacije i pojedinci: poslodavci svih veličina u javnom i privatnom sektoru; rukovoditelji, nadzornici i radnici; stručnjaci zaštite na radu; sindikati i predstavnici za zaštitu na radu; udruge poslodavaca; stručne organizacije; pružatelji usluga obrazovanja i osposobljavanja; službe za prevenciju rizika i osiguranje zaštite na radu. Praktični načini uključivanja Pojedinci i organizacije mogu se priključiti kampanji na više načina: dijeljenjem i objavljivanjem materijala kampanje; organiziranjem događaja i aktivnosti, kao što su seminari i radionice; korištenjem i promoviranjem praktičnih alata dostupnih za upravljanje stresom i psihosocijalnim rizicima povezanim s radom; sudjelovanjem u natjecanju za Europsku nagradu dobre prakse; uključivanjem u Europski tjedan zaštite na radu 2014. i 2015.; postajanjem službenim partnerom kampanje na EU ili nacionalnoj razini. 20 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu
Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta Alati kampanje Alati EU-OSHA-ine kampanje izvrstan su resurs za poslodavce, rukovoditelje, stručnjake zaštite na radu i zapravo sve one koji razmišljaju o pokretanju vlastite kampanje za zaštitu na radu. Alati pružaju praktične savjete i upute u svim aspektima vođenja kampanje te uključuju: Savjete o planiranju kampanje: definiranje ciljeva kampanje, odlučivanje o glavnoj poruci kampanje, brendiranje i dopiranje do publike, ocjenjivanje uspjeha kampanje; Vodič o resursima i mrežama: proračun, rad u partnerstvu, maksimalno iskorištavanje mogućnosti za širenje poruka kampanje; Primjere alata i tehnika za promicanje kampanje: medijske objave ili istaknuti članci, oglašavanje i promocija, online marketing i društveni mediji, organiziranje događaja. Primjeri kako su ostale tvrtke provele svoje kampanje dostupni su kao pomoć u planiranju kampanje. osha.europa.eu/en/campaign-toolkit EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu 21 istockphoto /ImageegamI
Vodič za kampanju Prednosti partnerstva u kampanji U zamjenu za promicanje i davanje publiciteta kampanji, službeni partneri kampanje imat će objavljenu reklamu na dijelu internetske stranice kampanje namijenjenom za to te će biti spomenuti kad god EU-OSHA bude promovirala Kampanju za zdrava radna mjesta na razini EU-a. Ostale prednosti uključuju poziv na EU-OSHA-ine događaje. 22 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu EU-OSHA/Eric VIDAL
Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta Shema za Europsku nagradu dobre prakse Nagrade dobre prakse zdravih radnih mjesta prepoznaju izniman i inovativan doprinos sigurnosti i zdravlju na radnome mjestu te pokazuju prednosti prihvaćanja dobre prakse OSH-e. Sve organizacije i poduzeća iz država članica EU-a, država kandidatkinja, potencijalnih kandidatkinja i iz Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) mogu predati kandidaturu. Kandidature trebaju pokazivati sljedeće: učinkovito upravljanje uz sudjelovanje radnika, što promovira temu kampanje Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta ; uspješno poduzimanje mjera za poboljšanje zaštite na radu; pokazive rezultate u pogledu poboljšanja zaštite na radu; održivost primijenjenih mjera zaštite na radu tijekom vremena; primjenjivost poduzetih mjera zaštite na radu na druge organizacije koje se mogu nalaziti u drugim zemljama ili biti druge veličine. EU-OSHA/Media Consulta Ireland EU-OSHA/Susan Kennedy EU-OSHA-ina mreža središnjica Agencije prikuplja kandidature i nominira nacionalne pobjednike na paneuropskom natjecanju. EU-OSHA-ini službeni partneri u kampanji svoje nominacije mogu slati izravnu EU-OSHA-i. Svečanost dodjeljivanja Nagrada dobre prakse održava se u drugoj godini kampanje kako bi promovirala i dijelila dobre prakse, proglasila pobjednike natjecanja i slavila postignuća svih sudionika. EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu 23
Vodič za kampanju Kratak prikaz kampanja za zdrava radna mjesta Kao dio svake kampanje, EU-OSHA omogućuje slobodan pristup informacijama i praktičnim vodičima i alatima, a promidžbeni materijal je preveden na 25 jezika i besplatno dostupan. Svaka kampanja ima shemu Europske nagrade dobre prakse. Europski tjedan zaštite na radu posebno je važan dio kampanje i održava se svake godine u listopadu. EU-OSHA se u promoviranju kampanja može osloniti na potporu mreže središnjica. Središnjice su uobičajeno nacionalna tijela nadležna za zaštitu na radu. Svaka kampanja uključuje europsku shemu partnera kampanje u kojoj se organizacijama pruža mogućnost da postanu partneri EU-OSHA-e, pomažući podići svijest o temi kampanje i povećati vidljivost kampanje i partnerske organizacije. 24 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu EU-OSHA/EU-OSHA
Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta Naša mreža partnera Dobra partnerstva s ključnim dionicima presudna su za uspjeh kampanje. Možemo se osloniti na potporu niza mreža partnera, uključujući sljedeće: nacionalne središnjice: Kampanju za zdrava radna mjesta na nacionalnoj razini koordinira mreža središnjica. Želite li saznati više o našim središnjicama ili im se izravno obratiti, vezu na njihove kontaktne detalje pronaći ćete na kraju ovog vodiča; službeni partneri kampanje: EU-OSHA potiče paneuropske i multinacionalne organizacije da postanu službeni partneri kampanje. Više od 80 partnera aktivno podržava Kampanju za zdrava radna mjesta. Zanima li vas kako postati partner kampanje, posjetite internetsku stranicu naše kampanje (www.healthy-workplaces.eu); medijski partneri: čini ih jedinstvena skupina novinara i urednika diljem Europe koji strastveno promiču sigurnost i zdravlje na radnome mjestu. Vodeći europski OSH magazini pomažu EU- OSHA-i u promoviranju kampanje, dok EU-OSHA nudi novinarima i urednicima platformu za povezivanje, informiranje i dopiranje do mreža i dionika u Europi i izvan nje; Europska poduzetnička mreža: ova mreža savjetuje i podupire mala i srednja poduzeća diljem Europe da iskoriste poslovne mogućnosti. Važan je suradnik u Kampanji za zdrava radna mjesta. EU-OSHA/Eric VIDAL EU-OSHA/Eric VIDAL EU-OSHA/Daniel de Pablos EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu 25
Vodič za kampanju Uspjeh prethodne kampanje Kampanje za zdrava radna mjesta bave se podizanjem svijesti o sigurnosti i zdravlju na radu. S tim ciljem u svojoj osnovi, kampanje su obuhvatile niz tema koje su posebno značajne za zaštitu na radu. Kampanje se vode od 2000. godine, a fokus svake kampanje traje dvije godine. Kampanje za zdrava radna mjesta sada su najveće svoje vrste na svijetu te postaju sve popularnije, trenutačno obuhvaćajući stotine organizacija u više od 30 zemalja. EU-OSHA i partneri u kampanji koordiniraju kampanje za zdrava radna mjesta uz podizanje svijesti o značajnim pitanjima zaštite na radu, promovirajući ideju da je poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radnome mjestu dobro za poslovanje. Kratki prikaz kampanja za zdrava radna mjesta EU-OSHA-ine najnovije kampanje za zdrava radna mjesta bile su usredotočene na sljedeće teme: Raditi zajedno na prevenciji rizika (2012. 2013.), Sigurno održavanje (2010. 2011.) i Procjena rizika (2008. 2009.). Kampanja za 2012. 2013., Raditi zajedno na prevenciji rizika podigla je svijest o važnosti kombiniranja dobrog upravljanja uz sudjelovanje radnika radi sprečavanja rizika. Kao dio kampanje, EU-OSHA je izdala dva praktična vodiča o upravljanju i o sudjelovanju radnika u zaštiti na radu. Više od 80 službenih partnera kampanje, koji predstavljaju niz sektora, organiziralo je radionice i događanja te sudjelovalo na konferencijama. Posebna je pozornost posvećena osiguravanju da rukovoditelji i radnici dobiju mogućnost surađivati i raspravljati o prevenciji rizika te sigurnosti i zdravlju na radnome mjestu. Dobitnici Europske nagrade za dobru praksu bili su raznoliki, inovativni i svi su se usredotočili na zajednički rad: uključivali su rješenja za industriju u Austriji, Nizozemskoj, Finskoj i Turskoj, mjere za smanjenje stresa u bolnici u Danskoj, organizacije koje podupiru MSP-e u Njemačkoj i Španjolskoj, maloprodajnu skupinu u Portugalu, hotelsku skupinu na Cipru i skupinu za raspravu mljekara iz Irske. Kao dio kampanje Sigurno održavanje 2010. 2011., više od 50 partnera kampanje pridružilo se EU-OSHA-i u organizaciji niza aktivnosti i širenju poruke kampanje. Primarni je cilj kampanje bio podići svijest o važnosti održavanja sigurnosti i zdravlja radnika te o s time povezanim rizicima. Objavljene su i promovirane razne publikacije na temu održavanja sigurnosti i zdravlja radnika. Kampanja 2008. 2009. također je bila vrlo uspješna, a važno nasljeđe kampanje je OiRA (online interaktivni alat za procjenu rizika). Fokus kampanje je bila procjena rizika kao temelja europskog pristupa sprečavanju nezgoda na radnome mjestu i lošeg zdravlja. Cilj je OiRA-e olakšati proces procjene rizika. Namijenjena je mikro i malim poduzećima, a korisnike kroz postupak vodi korak po korak kako bi im omogućila provođenje i nadziranje postupka procjene rizika. Alati OiRA-e na raspolaganju su malim i mikropoduzećima i dostupni su na više europskih jezika, a mogu se naći na adresi www.oiraproject.eu. 26 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu
Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu 27 Shutterstock, Inc./Andresr
Vodič za kampanju Dodatne informacije i resursi Na internetskoj stranici Kampanje za zdrava radna mjesta može se preuzeti mnoštvo materijala kampanje: relevantne činjenice i crteža; izvješća i informativni bilteni, uključujući najnovije ESENER rezultate; praktične vodiče i alate; praktične informacije koje su posebno važne mikro i malim poduzećima; ideje za kampanju; prezentacije u PowerPointu, plakate, letke i ostale materijale za kampanju; najnovije videozapise Napoa i prijatelja; poveznice na korisne internetske stranice. Sve informacije dostupne su na 25 jezika na adresi www.healthy-workplaces.eu. 28 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu EU-OSHA/Britt Vangenechten
Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta Mreža EU-OSHA središnjica https://osha.europa.eu/en/about/organisation/focal_points ISLAND FINSKA NORVEŠKA ŠVEDSKA ESTONIJA LATVIJA DANSKA LITVA IRSKA UJEDINJENA KRALJEVINA NIZOZEMSKA POLJSKA NJEMAČKA BELGIJA LUKSEMBURG ČEŠKA SLOVAČKA LIHTENŠTAJN FRANCUSKA ŠVAJCARSKA AUSTRIJA SLOVENIJA ITALIJA MAĐARSKA SRBIJA CRNA GORA ŠPANJOLSKA RUMUNJSKA HRVATSKA KOSOVO BUGARSKA ALBANIJA MAKEDONIJA GRČKA PORTUGAL TURSKA MALTA CIPAR Države članice EU-a Države europskog gospodarskog prostora, zapadnog Balkana i Turska EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu 29
Vodič za kampanju Vodič za kampanju: Upravljanje stresom i psihosocijalnim rizicima na radu. Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije 2013. 29 str. 16,2 x 25 cm ISBN 978-92-9240-405-5 doi:10.2802/16923 30 EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu
Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta EU-OSHA Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu 31
Kampanja za zdrava radna mjesta 2014. 2015., Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta, naglašava važnost prepoznavanja stresa i drugih psihosocijalnih rizika povezanih s radom. Upravljanje njima promiče se kao dio integriranog pristupa održavanju zdravoga radnog mjesta. TE-01-14-603-HR-C Psihosocijalne opasnosti javljaju se na svakome mjestu rada, no njima se može uspješno upravljati i s ograničenim resursima. Ova kampanja osigurava potporu, smjernice i alate potrebne za učinkovito rješavanje stresa i psihosocijalnih rizika povezanih s radom. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) pridonosi Europi čineći je sigurnijim, zdravijim i produktivnijim mjestom rada. Agencija istražuje, razvija i dijeli pouzdane, uravnotežene i nepristrane informacije o sigurnosti i zdravlju te organizira paneuropske kampanje podizanja svijesti. Agenciju je 1996. osnovala Europska unija sa sjedištem u Bilbau. Ujedinjuje predstavnike Europske komisije, vlade država članica EU-a, organizacije poslodavaca i radnika, kao i vodeće stručnjake iz svih država članica EU-a i izvan njih. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu C/Santiago de Compostela 12 48003 Bilbao, SPAIN E-mail: information@osha.europa.eu http://osha.europa.eu doi:10.2802/16923 978-92-9240-405-5