Regulativa i normizacija Revizija Direktive eksploziva za civilnu upotrebu 2014/28/EU te Direktive za pirotehnička sredstva 2013/29/EU The revision of the Directive of explosives for civil use 2014/28 / EC and Directive for pyrotechnic articles 2013/29 / EU Marko Ružić, dipl. ing. stroj. Ex-Agencija, Industrijska 25, Sveta Nedelja e-mail: m.ruzic@ex-agencija.hr Sažetak Proizvodnja eksploziva za civilnu upotrebu te pirotehničkih sredstava regulirana je u Europskoj uniji direktivama 2014/28/EU i 2013/29/EU. Obje direktive ubrajaju se u tzv. Direktive novoga pristupa. Međutim, tijekom godina praksa je otkrila neke probleme i različitosti vezano za tumačenja i primjenu unutar Direktiva novoga pristupa, kao i probleme na području nadzora tržišta. Sukladno tim saznanjima Europski parlament i Europska komisija donijeli su 2008. paket mjera za reviziju Novoga pristupa, objavljen u Službenom listu EU-a (OJEC L218/82) s ciljem jačanja sustava i ujednačavanja kriterija i nacionalnih akreditacijskih tijela i Notify Bodyja (NB) te osiguranja jačeg nadzor tržišta. U skladu s tim promjenama provedene su i revizije radi usklađivanja s promjenama koje je donijela revizija Novoga pristupa. Ovaj članak dat će kratak pregled izmjena i novina u novim direktivama, od kojih je ona za pirotehnička sredstva 2013/29/EU već stupila na snagu u Europskoj uniji 1. srpnja 2015. Ključne riječi certifikacija, ispitivanje, proizvodnja, eksplozivne tvari, pirotehnička sredstva, bitni zahtjevi Summary The manufacture of explosives for civilian use and pyrotechnic articles is regulated in the European Union by Directives 2014/28/EU and 2013/29/EU. Both directives are included in the so-called New Approach Directive. However, throughout the years practical experience has uncovered certain problems and differences in the interpretation and application within the New Approach Directive, as well as problems in the field of market monitoring. In accordance with these issues the European Parliament and European Commission in 2008 enacted a package of measures for the revision of the New Approach, which was published in the EU s Official Journal (OJEC L218/82). The goal of the measures was to strengthen the system and unify the criteria of national accreditation bodies and Notified Bodies (NB), as well as ensure better monitoring of the market. Together with these changes revisions were also carried out to coordinate with the changes brought on by the revision of the New Approach. This article will provide a brief overview of the revisions and innovations in the new directives, of which the Directive of Pyrotechnic articles 2013/29/EU has been enacted in the EU as of July 1, 2015. Keywords certification, testing, manufacturing, explosive materials, pyrotechnic articles, essential requirements I. UVOD Zakonska regulativa u Europskoj uniji za područje eksploziva za civilnu upotrebu i područje pirotehničkih sredstava definirana je Direktivama novoga pristupa. Novi pristup nastao je stvaranjem novoga globalnog tržišta EU-a 31. prosinca 1992. Smisao Novoga pristupa bio je ukloniti tehničke barijere za protok roba i usluga na novom velikom tržištu (koje su činile države članice EU-a), u kojem je dotad svaka država članica imala svoje nacionalne zakone i propise u kojima su bili i razni tehnički zahtjevi, a razlikovali su se od države do države. Uvođenjem Novoga pristupa uvedena je i logika direktiva za područja kojima države članice dogovorno na razini EU-a žele postaviti ujednačene minimalne odnosno maksimalne zahtjeve (ovisno za koji se koncept direktive odluče) koje svaka država članica mora (a smije i više) odnosno smije (i mora te ne smije ništa više od toga) preuzeti u svoje nacionalno zakonodavstvo. Neformalni nazivi koji se rabe su direktive minimalnih odnosno maksimalnih zahtjeva (uglavnom je to direktiva maksimalnih zahtjeva). Paralelno s uvođenjem direktiva uveden je i pristup prema kojem svi konkretni tehnički kriteriji i zahtjevi nisu više u zakonima i propisima (nastalima preuzimanjem direktiva), već se radom normizacijskih tijela definiraju u tehničkim normama. Također, kako bi se norme i direktive međusobno "povezale", uveden je i pojam usklađenih (harmoniziranih) normi. Usklađena je norma ona za koju je napravljena ocjena te potvrđeno da ako proizvod ili usluga zadovoljava kriterije i zahtjeve te norme, automatski zadovoljava zahtjeve direktive za koju je ta norma ocijenjena kao usklađena. Popis usklađenih normi za direktive EU-a periodično se objavljuje u Službenom listu Unije (OJ). Ovim velikim promjenama u sustavu zakona, propisa i normi postignuto je da u svim državama članicama vrijede isti zakonski i tehnički zahtjevi te kriteriji za određeno područje.
Marko Ružić: Revizija Direktive eksploziva za civilnu upotrebu 2014/28/EU te Direktive za pirotehnička I. (a2 a9) Tako je 1993. Europska unija donijela Direktivu 93/15/EEC za stavljanje na tržište eksploziva za civilnu upotrebu, objavljeno u Službenom listu EU-a (OJ L 121, 15. 5. 1993., p. 20). U njoj su definirani uvjeti i postupci koje proizvođač eksploziva mora zadovoljiti kako bi smio proizvod staviti na tržište u bilo kojoj državi članici EU-a. Odmah zatim slijedio je i rad na usklađivanju normi te objavi popisa usklađenih normi. Prema istom je principu Europska unija 2007. donijela Direktivu 2007/23/EC za stavljanje na tržište pirotehničkih sredstava, objavljeno u Službenom listu EU-a (OJ L 154, 14. 6. 2007., p. 1) te je zatim slijedila i objava popisa usklađenih normi. Primjenom Direktiva novog pristupa omogućeno je lakše stavljanje proizvoda na tržište te implementacija novih tehnologija i prije nego što one postanu prihvaćene kroz usklađene norme. Koncept Novog pristupa i direktiva koje se temelje na njemu ocijenjen je ključnim za slobodno kretanje roba unutar EU-a. Međutim, tijekom godina praksa je otkrila neke probleme i različitosti vezano za tumačenja i primjenu unutar Direktiva novog pristupa kako kod proizvođača tako i tijela za ocjenu sukladnosti (Notify Body), pa i nacionalnih akreditacijskih tijela, a uočeni su i problemi na području nadzora tržišta. Sukladno tim saznanjima Europski parlament i Europska komisija donijeli su paket mjera za reviziju Novog pristupa kako bi se ojačao sustav i ujednačili kriteriji i nacionalnih akreditacijskih tijela i prijavljenih certifikacijskih tijela (Notify Body) te osigurao jači nadzor tržišta. Kako se zakonodavstvo u Europskoj uniji temelji na direktivama (koje su nastale na načelima Novog pristupa), kao sljedeći korak Unija je pokrenula postupke revizije svih Direktiva novog pristupa, pa tako i direktiva 93/15/EEC te 2007/23/EC, da bi se putem njih u praksi implementirale sve mjere koje su predviđene samom revizijom Novog pristupa. Postupak revizije direktiva nakon nekoliko nadopuna komentarima svih uključenih strana polako se približavao kraju te je prvo 2013. objavljena nova Direktiva za pirotehnička sredstva 2013/29/EU (OJ L 178, 28. 6. 2013., p. 27), a poslije i nova Direktiva za eksplozive za civilnu upotrebu 2014/28/EU (OJ L 96, 29. 3. 2014., p. 1). U nastavku članka vidjet ćemo koje važnije promjene donose revizije direktiva. Budući da su revizijama svih direktiva i njihovi sadržaji uvelike ujednačeni, u nekim dijelovima identični, u članku će paralelno biti obrađene obje direktive. II. OPĆI ZAHTJEVI I GOSPODARSKI SUBJEKTI Promjene koje su napravljene u 1. poglavlju revizija direktiva najviše se odnose na jasnije definiranje pojmova i općih zahtjeva za stavljanje proizvoda na tržište te razne druge ispravke i korekcije formalnopravnog značaja. U Direktivi za pirotehnička sredstva 2013/29/EU u poglavlju 1. dana je i kategorizacija pirotehničkih sredstava te dobna i druga ograničenja u pogledu dostupnosti pirotehničkih sredstava na tržištu. Također, u obje direktive dodane su definicije nekih pojmova koji su bitni za razumijevanje zahtjeva direktive pa je tako definirano i što znače pojmovi učiniti dostupnim na tržištu, stavljanje na tržište te pojmovi proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik, distributer, gospodarski subjekt i sl. Budući da je u praksi bilo nejasnoća vezanih za tumačenje tih pojmova, ova je dopuna svakako dobrodošla za sve strane koje su na neki način uključene u područje eksploziva za civilnu upotrebu ili pirotehničkih sredstava. Sljedeće, 2. poglavlje u reviziji direktiva novo je poglavlje za Direktivu eksploziva za civilnu upotrebu u kojem se jasno definiraju obveze gospodarskih subjekata. Ovo poglavlje već je postojalo u Direktivi za pirotehnička sredstva 2007/23/EC, ali je u novom izdanju dodatno prošireno i sadržajno usklađeno sa svim ostalim Direktivama novog pristupa. Gospodarskim subjektom smatraju se proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik ili distributer. Neki od tih zahtjeva i prije su bili u praksi zadovoljeni, no sada su oni jasnije i na jednome mjestu definirani, i to za svaku vrstu gospodarskog subjekta. Tako se od proizvođača zahtijeva da svaki proizvod prati kopija EU izjave o sukladnosti (EU Declaration of Conformity). Također, definirano je da, ako se veća količina proizvoda isporučuje istom korisniku, cijelu isporuku može pratiti jedan primjerak izjave o sukladnosti. Ta izjava mora osiguravati jasnu sljedivost prema proizvodu/ima na koje se odnosi (serijski broj ili broj serije proizvoda). Izjave o sukladnosti proizvođač mora čuvati najmanje deset godina od trenutka stavljanja proizvoda na tržište. Sam proizvod ili, kada to zbog njegove prirode nije moguće, njegovo pakiranje odnosno dokumentacija moraju imati jedinstvenu identifikacijsku oznaku te oznaku CE. U Direktivi za eksplozive za civilnu upotrebu zahtjevi za označavanje i sljedivost dani su u članku 15. U Direktivi za pirotehnička sredstva zahtjevi u pogledu sljedivosti dani su u članku 9, a u pogledu označavanja u člancima 10 i 11.
Marko Ružić: Revizija Direktive eksploziva za civilnu upotrebu 2014/28/EU te Direktive za pirotehnička I. (a3 a9) Također, svaki proizvod moraju pratiti i upute za upotrebu koje trebaju biti jasne i na jeziku lako razumljivom krajnjem korisniku i inspekcijskim tijelima. Ako proizvođač posumnja da proizvod koji je prije stavio na tržište nije u sukladnosti s direktivom, mora odmah poduzeti odgovarajuće aktivnosti kako bi se osigurala sukladnost proizvoda ili se on povukao s tržišta. Nadalje, ako se ocijeni da je proizvod opasan, tj. nije siguran, proizvođač mora o tome obavijestiti državna tijela zemalja u kojima je stavljen na tržište, s informacijama o nesukladnim proizvodima. Ovlašteni zastupnici (definirani samo u Direktivi eksploziva za civilnu upotrebu) provode aktivnosti sukladno ovlaštenju koje su dobili od proizvođača. No kako bi se ipak definirao neki minimum, u reviziji Direktive za eksplozive za civilnu upotrebu 2014/28/EU predviđeno je da ovlaštenje proizvođača mora sadržavati minimalno sljedeće: da zastupnik kod sebe čuva izjavu o sukladnosti i tehničku dokumentaciju minimalno deset godina nakon što je proizvod stavljen na tržište, da zastupnik na zahtjev mjerodavnih državnih tijela da tim tijelima na uvid sve potrebne informacije i dokumentaciju kako bi dokazao sukladnosti proizvoda i da zastupnik surađuje s mjerodavnim državnim tijelima kada ona to zatraže u svim aktivnostima kojima se smanjuje rizik koji predstavljaju proizvodi za koje je proizvođač dao ovlaštenje zastupniku. Obveze za uvoznike na neki su način vrlo slične obvezama proizvođača. Pritom i dalje proizvođač sastavlja tehničku dokumentaciju, stavlja CE oznaku i sastavlja izjavu o sukladnosti. Uvoznik je dužan staviti na tržište samo proizvode koji su sukladni s direktivom. Ako uvoznik sumnja da neki proizvod nije sukladan, osim što ga do otklanjanja nedostataka ne smije staviti na tržište, treba, kada je riječ o potencijalno opasnom proizvodu, o tome obavijestiti mjerodavna inspekcijska tijela i proizvođača. Uvoznik uz proizvod daje i upute za upotrebu koje moraju biti jasne i na jeziku lako razumljivom krajnjem korisniku. Distributeri prije nego što stave proizvod na tržište moraju provjeriti ima li on CE oznaku i prati li ga odgovarajuća izjava o sukladnosti, te prema potrebi odgovarajuće upute za upotrebu koje moraju biti jasne i na jeziku lako razumljivom krajnjem korisniku u državi članici u kojoj će proizvod biti dostupan na tržištu. Ako distributer sumnja da neki proizvod nije sukladan, osim što ga do otklanjanja nedostataka ne smije staviti na tržište, također treba, kad je riječ o potencijalno opasnom proizvodu, o tome obavijestiti mjerodavna inspekcijska tijela i proizvođača. Ovdje valja napomenuti, ako uvoznik ili distributer stavlja proizvod na tržište pod svojim imenom ili radi na njemu preinake koje bi mogle utjecati na njegovu sukladnost sa zahtjevima direktive, on se prema direktivi smatra proizvođačem proizvoda sa svim odgovornostima i obvezama koje iz toga proizlaze. Prije poglavlja koje govori o dokazivanju sukladnosti proizvoda kroz postupke potvrđivanja, u Direktivu za eksplozive za civilnu upotrebu 2014/28/EU dodano je poglavlje 3. naziva Sigurnosne odredbe. Tako su izneseni zahtjevi vezani za transport eksploziva. Transport eksploziva mora odobriti mjerodavno tijelo, a odobrenje treba pribaviti primatelj u svojoj državi članici. Gospodarski subjekt odgovoran za prijevoz mora obavijestiti mjerodavna tijela tranzitnih država članica o svakom kretanju eksploziva i dobiti prethodno odobrenje od svake takve države. Ako mjerodavno tijelo u državi članici primatelja dopusti prijevoz, ono primatelju izdaje dokument kojim se odobrava prijevoz. Taj dokument uvijek mora biti uz pošiljku eksploziva sve do dolaska na navedenu odredišnu točku te se mora na svaki zahtjev mjerodavnih tijela predočiti. Primatelj čuva kod sebe jedan primjerak tog dokumenta, a na zahtjev mjerodavnog tijela u državi članici primatelja mora ga dati na uvid. Na sličan način dani su i zahtjevi u pogledu transporta streljiva. Zbog potreba provođenja nadzora transporta sve države članice moraju uspostaviti mrežu za razmjenu potrebnih informacija s ostalim državama članicama. Također, moraju obavijestiti ostale države članice i Komisiju o tome koja su nacionalna mjerodavna tijela odgovorna za prijenos i primanje podataka te za primjenu postupaka predviđenih u tim člancima direktive. Isto tako, gospodarski subjekti koji se bave djelatnošću proizvodnje, skladištenja, upotrebe, uvoza, izvoza, prijevoza ili trgovine eksplozivima moraju posjedovati dozvolu ili ovlaštenje za te djelatnost (ili više njih). Kod izdavanja dozvola ili ovlaštenje za proizvodnju eksploziva, država članica provjerava jesu li ti gospodarski subjekti sposobni ispuniti tehničke obveze koje preuzimaju.
Marko Ružić: Revizija Direktive eksploziva za civilnu upotrebu 2014/28/EU te Direktive za pirotehnička I. (a4 a9) III. SUKLADNOST PROIZVODA I MODULI POTVRĐIVANJA SUKLADNOSTI PROIZVODA Sukladnost proizvoda sa zahtjevima dokazuje se provođenjem postupka potvrđivanja u skladu s odgovarajućim modulima ovisno o namjeni i kategoriji proizvoda, što je definirano u 4. poglavlju Direktive za eksplozive za civilnu upotrebu 2014/28/EU odnosno poglavlju 3. Direktive za pirotehnička sredstva 2013/29/EU. Većina promjena odnosi se na ispravke, npr. izmjene naziva modula, EU certifikat umjesto EC certifikat i sl. Jedine važne promjene u ovom poglavlju povezane su s izjavom o sukladnosti koja mora pratiti svaki proizvod i stavljanje CE oznake. Sadržaj i izgled izjave o sukladnosti definiran je u posebnom dodatku (IV kod Direktive eksploziva za civilnu upotrebu odnosno III kod Direktive za pirotehnička sredstva), što ćemo obraditi u nastavku teksta. Također, u reviziji direktiva zahtijeva se da se jednom izjavom definira sukladnost prema svim direktivama koje taj proizvod mora zadovoljiti i za koje je potrebno izdati izjavu o sukladnosti. Samo iznimno, kad to nije prikladno, proizvođaču je dopušteno da proizvod prati više zasebnih izjava o sukladnosti koje čine zajednički dosje izjava. CE oznaka i opća načela definirani su zasebnim propisom, u Europskoj uniji to je EC odluka, broj 765/2008. Proizvod se označuje CE oznakom prije stavljanja na tržište i ona mora biti vidljiva, čitka i neizbrisiva. Kada to nije moguće zbog svojstva proizvoda, CE oznaka stavlja se na pakiranje i prateću dokumentaciju proizvoda. Uz CE oznaku obvezatno mora stajati i identifikacijski broj prijavljenog certifikacijskog tijela koje je na bilo koji način povezano s potvrđivanjem proizvodnje. Nakon CE oznake i prema potrebi identifikacijskog broja prijavljenog tijela, može slijediti bilo koja druga oznaka kojom se označuje poseban rizik ili upotreba. Kod eksploziva za civilnu upotrebu, u slučajevima kada su oni proizvedeni za vlastite potrebe, eksploziva koji se prevoze i isporučuju nezapakirani ili u mobilnim jedinicama za proizvodnju eksploziva koji se izravno istovaruju u provrte za eksploziv te eksploziva proizvedenih na predviđenome mjestu eksplozije koji se upotrebljavaju odmah nakon što su proizvedeni (proizvodnja na licu mjesta), oznaka CE stavlja se na popratne dokumente. Objavom Novog pristupa dogodile su se i neke izmjene u pojedinim modulima (postupcima) potvrđivanja sukladnosti, koje je također potrebno primijeniti i na module u Direktivi za eksplozive za civilnu upotrebu 2014/28/EU te Direktivi za pirotehnička sredstva 2013/29/EU. Ovdje ćemo spomenuti koje su novosti u modulima u novim izdanjima tih direktiva. Moduli u novim direktivama nose nove nazive: - Modul B "EU ispitivanje tipa", - Modul C2 "Sukladnost s tipom na temelju unutarnje kontrole proizvodnje i nadziranih provjera proizvoda u nasumično odabranim vremenskim razmacima", - Modul D "Sukladnost s tipom na temelju osiguranja kvalitete postupaka proizvodnje", - Modul E "Sukladnost s tipom na temelju osiguranja kvalitete proizvoda", - Modul F "Sukladnost s tipom na temelju provjere proizvoda" (ovaj modul je predviđen samo u Direktivi za eksplozive za civilnu upotrebu 2014/28/EU), - Modul G "Sukladnost na temelju pojedinačne provjere" i - Modul H "Sukladnost na temelju potpunog osiguranja kvalitete" (ovaj modul je predviđen samo u Direktivi za pirotehnička sredstva 2013/29/EU). Međutim, ima i drugih izmjena koje ćemo naglasiti. U modulima koji opisuju certifikaciju proizvoda (Moduli B i G) sad je jasnije definiran minimalan sadržaj dokumentacije koju pri zahtjevu/postupku tipske certifikacije proizvođač mora dostaviti prijavljenom certifikacijskom tijelu. Također, ta dokumentacija, osim informacija za potvrđivanje sukladnosti proizvoda, mora sadržavati i odgovarajuću analizu i procjenu rizika. Kod Modula B dodan je zahtjev da se, osim provjera je li proizvod/uzorak u sukladnosti s harmoniziranim normama ili bitnim zahtjevima kad te norme nisu primijenjene, mora provjeriti i sukladnost proizvoda/uzorka s tehničkom dokumentacijom. Također, sada je dodan zahtjev da, ako nakon izdavanja tipskog certifikata dođe do novih spoznaja na temelju kojih se može zaključiti da certificirani proizvod možda više nije sukladan primjenjivim zahtjevima propisa, prijavljeno certifikacijsko tijelo mora o tome obavijestiti proizvođača. Za Modul G sad je definirano da prijavljeno certifikacijsko tijelo nakon provedenih odgovarajućih provjera i ispitivanja svakog proizvoda izdaje certifikat o sukladnosti te označava svaki proizvod svojim
Marko Ružić: Revizija Direktive eksploziva za civilnu upotrebu 2014/28/EU te Direktive za pirotehnička I. (a5 a9) identifikacijskim brojem ili daje za to dozvolu proizvođaču. Proizvođač se obvezuje čuvati certifikate o sukladnosti deset godina od stavljanja proizvoda na tržište. U modulima koji opisuju ocjenu proizvodnje (Moduli D, E i H) stavljen je poseban naglasak na pregled tehničke dokumentacije i ocjenu sposobnosti proizvođača da razumije koji su bitni zahtjevi propisa i normi te potrebne radnje kako bi se potvrdila sukladnost proizvoda s tim zahtjevima. Posebno je naglašeno da proizvođač kod Modula D, E i H te prije spomenutog Modula B predaje zahtjev samo jednom prijavljenom certifikacijskom tijelu i pri podnošenju zahtjeva za certifikaciju proizvoda/ocjenu proizvodnje zahtjevatelj sada treba priložiti izjavu da takav zahtjev nije predan nijednom drugom prijavljenom certifikacijskom tijelu. Također, kod ta četiri modula dodana je još jedna novina, a to je da prijavljena certifikacijska tijela moraju obavještavati državne institucije koje su ih ovlastile o svim izdanim, odbijenim, suspendiranim i povučenim certifikatima ili njihovim dodatcima. Isti zahtjev vrijedi i za obavještavanje drugih prijavljenih certifikacijskih tijela, ako su povezana s određenim tipskim certifikatom. Kod Modula F sad je definirano da prijavljeno certifikacijsko tijelo nakon provedenih odgovarajućih provjera i ispitivanja svakog proizvoda izdaje certifikat o sukladnost te označava svaki proizvod svojim identifikacijskim brojem ili daje za to dozvolu proizvođaču. Proizvođač se obvezuje čuvati certifikate o sukladnosti deset godina od stavljanja proizvoda na tržište. Za sve module, osim Modula B, dodan je novi zahtjev koji traži od proizvođača da svaki proizvod označi CE oznakom i identifikacijskim brojem prijavljenog certifikacijskog tijela koje je potvrdilo proizvodnju te priloži za taj proizvod izjavu o sukladnosti. Također, u Direktivi za eksplozive za civilnu upotrebu 2014/28/EU kod svih modula dodano je da ovlašteni zastupnik može provoditi zahtijevane radnje u svoje ime i uz vlastitu odgovornost, uz uvjet da ga je za to ovlastio proizvođač. U tablici I. grafički je prikaz pojedinih modula i njihove povezanosti kako bi se dokazala sukladnost proizvoda koji se stavlja na tržište. Kao što se može primijetiti, napravljeno je dosta izmjena kojima se nastoji razjasniti zahtjeve. Ove su izmjene uglavnom rezultat raznih iskustava stečenih tijekom višegodišnje prakse u primjeni Direktiva novog pristupa. IV. IZJAVA O SUKLADNOSTI Jedan od najvećih kamena spoticanja u pogledu tumačenja i praksi pokazala se izjava o sukladnosti. Prvi problem koji se odmah primijetio je da su općenito zahtjevi i sadržaj izjave o sukladnosti različito implementirani u različitim Direktivama novog pristupa. Drugi veliki problem bio je otpor proizvođača prema ''administracijskom'' dokumentu koji ih je usporavao pa su tako proizvođači smišljali načine kako bi se posao vezan za izdavanje izjave o sukladnosti mogao "skratiti". Tako je u jednom trenutku sve dovelo do situacije da izjave o sukladnosti uopće nisu pratile svaki proizvod jer ih je proizvođač jednostavno stavio na svoje internetske stranice. Smisao izjave o sukladnosti je da proizvođač preuzme odgovornost za svaki isporučeni proizvod te da zajedno s postavljanjem CE oznake potvrdi da je baš taj proizvod ili ta serija proizvoda sukladna zahtjevima svih propisa (direktiva) koji se na nju odnose. S obzirom na različitu primjenu između pojedinih direktiva, u reviziji Novog pristupa dan je minimalan sadržaj izjave o sukladnost za sve Direktive novog pristupa, a to je: jedinstveni broj izjave o sukladnosti (može se koristiti i npr. serijski broj proizvoda), tip proizvoda (naziv proizvoda, serija, tip ili serijski broj), naziv i adresa proizvođača i, gdje je primjenjivo, njegova ovlaštenog zastupnika, izjava pod čijom je odgovornošću izdana izjava, opis proizvoda na koji se izjava odnosi (uključujući jedinstvenu identifikaciju koja omogućuje jasnu sljedivost, a, gdje je potrebno, može uključivati i sliku), sve propise koje proizvod zadovoljava, harmonizirane norme i druge norme i tehničke specifikacije koje su primijenjene i gdje je primjenjivo, naziv i broj tijela za ocjenu sukladnosti koje je izdalo certifikat sukladno nekom od modula. prema potrebi druge dodatne informacije datum izdavanja, ime, prezime i potpis ovlaštenog potpisnika u ime proizvođača.
Marko Ružić: Revizija Direktive eksploziva za civilnu upotrebu 2014/28/EU te Direktive za pirotehnička TABLICA I. GRAFIČKI PRIKAZ POJEDINIH MODULA I NJIHOVE POVEZANOSTI KAKO BI SE DOKAZALA SUKLADNOST PROIZVODA KOJI SE STAVLJA NA TRŽIŠTE I. (a6 a9)
Marko Ružić: Revizija Direktive eksploziva za civilnu upotrebu 2014/28/EU te Direktive za pirotehnička I. (a7 a9) Ovim izmjenama Europska komisija želi spriječiti ''šablonsko'' množenje nesljedivih, nejasnih, nepotpisanih, mahom fotokopiranih izjava o sukladnosti koje često nisu imale broj izjave ili serijski broj proizvoda, odnosno nisu uključivale jedinstvenu identifikaciju. V. KRITERIJI ZA PRIJAVLJENA CERTIFIKACIJSKA TIJELA Potvrđivanje sukladnosti ovisno o modulu provode prijavljena certifikacijska tijela za ocjenu sukladnosti, koja na nacionalnoj razini prijavljuje država putem svojih institucija. Stoga su u svrhu izjednačavanja kriterija za prijavljena certifikacijska tijela revizijom svih Direktiva novog pristupa, pa tako i Direktive za eksplozive za civilnu upotrebu 2014/28/EU te Direktive za pirotehnička sredstva 2013/29/EU, postavljeni kriteriji u slučaju kada certifikacijska tijela nisu akreditirana te zahtjevi za državne institucije koje ta tijela ovlašćuju. Državne institucije koje prijavljuju tijela koja nisu akreditirana moraju biti dovoljno kompetentne kako bi mogle napraviti ocjenu, što u praksi često nije slučaj. Stoga je poseban naglasak stavljen na akreditaciju kao alternativni način dokazivanja zadovoljenja zahtjeva za tijelo za ocjenu sukladnosti. U tom slučaju državne institucije ne moraju provoditi ocjenu, što smanjuje zahtjeve koje one moraju zadovoljavati posebno u području stručne kompetentnosti. Državne institucije moraju biti tako ustrojene da se spriječi mogućnost nastanka sukoba interesa s certifikacijskim tijelom koje one prijavljuju. Moraju u svome radu postupati prije svega objektivno i nepristrano te čuvati poslovnu tajnu. Osobe koje donose odluku o prijavi ne smiju biti uključene u proces provedbe ocjene tijela za ocjenu sukladnosti. Također, te institucije ne smiju same pružati usluge za koje istodobno prijavljuju certifikacijsko tijelo. Države članice moraju informirati Europsku komisiju o svojim postupcima ocjene i prijavljivanja certifikacijskog tijela te o svim naknadnim promjenama. U reviziji obiju direktiva sada su detaljno navedeni svi kriteriji koje tijelo za ocjenu sukladnosti mora zadovoljiti kako bi moglo postati prijavljeno tijelo. Kriteriji obuhvaćaju sve bitne stavke koje su sadržane i u normama za tijela za ocjenu sukladnosti (prema EA- 2/17 INF:2014), čime će se pokušati osigurati da i tijela koja nisu akreditirana prema toj normi ne odstupaju bitno po svom ustroju, načinu rada i zahtjevima koji se postavljaju korisnicima usluga od drugih prijavljenih tijela za ocjenu sukladnosti eksploziva za civilnu upotrebu te za pirotehnička sredstva. Također, navedeno je da ako certifikacijska tijela za ocjenu sukladnosti zadovoljavaju kriterije europskih normi za tijela za ocjenu sukladnosti (prema EA-2/17 INF:2014), što se potvrđuje akreditacijom, smatra se da su sukladna i zahtjevima za prijavljena tijela za ocjenu sukladnosti, koji su navedeni u Direktivi za eksplozive za civilnu upotrebu 2014/28/EU te Direktivi za pirotehnička sredstva 2013/29/EU. Posebno je u reviziji Direktive stavljen naglasak na podugovaranje te se zahtijeva da i podugovorena organizacija zadovolji iste kriteriji kao i prijavljeno certifikacijsko tijelo za ocjenu sukladnosti koje podugovara određenu uslugu. Pri tome je prijavljeno certifikacijsko tijelo potpuno odgovorno za sve podugovorene usluge, a podugovaranja usluge prijavljeno certifikacijsko tijelo može provesti isključivo uz pristanak korisnika. Tijelo za ocjenu sukladnosti predaje zahtjev za prijavu u državi članici u kojoj je registrirano. Uz zahtjev tijelo za ocjenu sukladnosti mora priložiti sve dokumente kojima dokazuje za koje područje je kompetentno (najčešće će to biti akreditacija i njezini prilozi s opsegom akreditacije). Ako tijelo nije akreditirano, mora dostaviti sve dokumente na temelju kojih će državne institucije moći provesti ocjenjivanje i periodične nadzore u svrhu provjere usklađenosti sa zahtjevima za prijavljena certifikacijska tijela za ocjenu sukladnosti. Ako tijelo za ocjenu sukladnosti zadovoljava sve kriterije, državna institucija provest će postupak prijave certifikacijskog tijela na razini EU-a. Nakon provedenog postupka koji za akreditirana tijela ne traje dulje od dva tjedna, tijelo za ocjenu sukladnosti pojavit će se na popisu prijavljenih certifikacijskih tijela (Notify Body), koji je objavljen na internetskim stranicama Europske komisije (NANDO baza) za područje eksploziva za civilnu upotrebu odnosno za područje pirotehničkih sredstva, uz jasno naveden opseg poslova za koje je prijavljeno. Također, tijelo dobiva jedinstven identifikacijski broj bez obzira na to za koliko je direktiva prijavljeno. Prijavljena certifikacijska tijela dužna su pružati usluge sukladno prijavi i bez uzrokovanja nepotrebnih ograničenja prema svim zahtjevateljima, ali i poštujući sve zahtjeve za sukladnost proizvoda. Ako tijekom ocjene sukladnosti proizvoda ili nakon što su certifikati izdani i proizvodi stavljeni na tržište prijavljeno certifikacijsko tijelo utvrdi da proizvod nije sukladan zahtjevima direktive, ono će zatražiti od proizvođača
Marko Ružić: Revizija Direktive eksploziva za civilnu upotrebu 2014/28/EU te Direktive za pirotehnička I. (a8 a9) da provede odgovarajuće aktivnosti te će suspendirati ili povući izdane certifikate. Prijavljena certifikacijska tijela dužna su informirati državne institucije koje su ih ovlastile o svim odbijenim, ograničenim, suspendiranim i povučenim certifikatima i razlozima zašto je to učinjeno za te proizvode. Informacije o tome prijavljena certifikacijska tijela dužna su dostaviti na upit i drugim prijavljenim tijelima ako se radi o tim proizvodima. VI. NADZOR TRŽIŠTA Odredbom 765/2008 obuhvaćena je i problematika nadzora tržišta članica EU-a te su postavljeni minimalni zahtjevi za nadzor tržišta u svim državama članicama. Da bi nadzor tržišta bio učinkovit, sve države članice moraju informirati Europsku komisiju o svojim nacionalnim nadzornim tijelima i njihovim kompetencijama. Također, nacionalna nadzorna tijela moraju usko surađivati s nadzornim tijelima drugih zemalja članica i Europskom komisijom te s nacionalnim tijelima za zaštitu potrošača u svrhu prikupljanja što većeg broja informacija o proizvodima koji su na tržištu. Države članice moraju osigurati da rad njihovih nadzornih tijela bude nepristran te da se strogo poštuju pravila povjerljivosti informacija. Ako nacionalno nadzorno tijelo jedne države članice sumnja da proizvod predstavlja ozbiljan rizik, to tijelo mora provesti procjenu s obzirom na sve zahtjeve za taj proizvod sukladno direktivi. Ako se utvrdi da proizvod ne zadovoljava zahtjeve Direktive za eksplozive za civilnu upotrebu 2014/28/EU odnosno Direktive za pirotehnička sredstva 2013/29/EU, nadzorno tijelo mora zatražiti od gospodarskog subjekta da bez odgode napravi jedno od sljedećeg: poduzme radnje kako bi se proizvod doveo u sukladnost s direktivom, povuče proizvod s tržišta, opozove proizvod u razumnom roku ili nastavi s upotrebom ovisno o riziku. Gospodarski subjekt treba provesti odgovarajuće aktivnosti i na svim istim proizvodima koji su stavljeni na tržište EU-a. Nadzorno tijelo također treba obavijestiti odgovarajuće prijavljeno certifikacijsko tijelo o tom proizvodu. Kada nadzorno tijelo smatra da nesukladnost proizvoda nije ograničena na teritorij te članice, ono treba o tome informirati Europsku komisiju i ostale države članice. Ako gospodarski subjekt ne provede odgovarajuće radnje, nadzorno tijelo mora poduzeti mjere kako bi se zabranila ili ograničila upotrebu tih proizvoda i spriječila njihova daljnja dostupnost na tržištu, te o svemu mora bez odgode obavijestiti Europsku komisiju i sve države članice EU-a. Osim navedenog, uveden je i termin formalnih nesukladnosti. Formalnim nesukladnostima smatraju se: upotreba CE oznake suprotno direktivi ili Regulation 765/2008 (nadzor tržišta), nedostajanje CE oznake, nedostajanje identifikacijskog broja prijavljenog certifikacijskog tijela koje je potvrdilo proizvodnju/proizvod, nedostajanje izjave o sukladnosti, nesukladne izjave o sukladnosti, nedostatna ili nepotpuna tehnička dokumentacija, nepotpuni, netočni podaci ili nepostojanje podataka o proizvođaču/uvozniku i neispunjenje drugih administrativnih zahtjeva za proizvođače/uvoznike. Kada postoje formalne nesukladnosti, država članica treba poduzeti odgovarajuće radnje kako bi ograničila ili zabranila dostupnost tih proizvoda na tržištu i osigurala da se svi proizvodi koji su već stavljeni na tržište povuku ili opozovu. Odluke o ograničavanju stavljanja nekog proizvoda na tržište moraju se temeljiti na činjenicama i ne smiju predstavljati diskriminaciju bilo koje vrste. Europska komisija ima zadatak osigurati prikupljanje i daljnju raspodjelu drugim nacionalnim tijelima o svim proizvodima koji su povučeni, zabranjeni ili im je ograničeno stavljanja ne tržište. Ako nacionalno nadzorno tijelo ocijeni potrebnim, ima pravo uništiti opasne proizvode ili ih učiniti neupotrebljivima. VII. ZAKLJUČAK Kada se pogleda cjelokupna slika, lako se može utvrditi da su sve izmjene Direktive za eksplozive za civilnu upotrebu 2014/28/EU te Direktive za pirotehnička sredstva 2013/29/EU navedene u ovom članku donesene s namjerom unapređenja sustava potvrđivanja proizvoda i njihova stavljanja na tržište te kako bi se osigurali još bolji i sigurniji proizvodi na tržištu. Revizija je obradila sve čimbenike u tom lancu potvrđivanja, stavljanja na tržište i nadzora tržišta kako bi se osigurala poboljšanja u svim segmentima.
Marko Ružić: Revizija Direktive eksploziva za civilnu upotrebu 2014/28/EU te Direktive za pirotehnička I. (a9 a9) Direktiva za pirotehnička sredstva 2013/29/EU i sve navedene izmjene u državama članicama EU-a postale su obvezatne 1. srpnja 2015. S druge strane, kod Direktive za eksplozive za civilnu upotrebu 2014/28/EU prijelazno razdoblje traje do 20. travnja 2016. Autor ovog članka smatra da su izmjene obuhvatile glavne probleme i nedostatke koji su se pokazali tijekom višegodišnje primjene ovih direktiva. No uspješnost implementacije izmjena, podizanje sigurnosti i kvalitete proizvoda kao i uvijek ovisit će ponajviše o svima koji sudjeluju u tom sustavu. LITERATURA [1] Zakon o eksplozivnim tvarima (NN br. 178/04; 109/07; 67/08; 144/10) [2] Pravilnik o tehničkim zahtjevima za eksplozivne tvari (NN br. 146/05; 119/07 i 55/13) [3] Council Directive 93/15/EEC of 5 april 1993 on the harmonization of the provisions relating to the placing on the market and supervision of the explosives for civil uses (OJ L 121, 15. 5. 1993.) [4] Directive 2014/28/EU of the European Parliament and of the Council of 26 February 2014 on the harmonisation of the laws of the Member States relating to the making available on the market and supervision of explosives for civil uses (OJ L 96, 29. 3. 2014.) [5] Pravilnik o sigurnosnim zahtjevima za pirotehnička sredstva te uvjetima za njihovu podjelu (NN br. 34/10; 124/13 i 150/13) [6] Directive 2007/23/EC of the European Parliament and of the Council of 23 May 2007 on the placing on the market of pyrotechnic articles (OJ L 154, 14. 6. 2007.) [7] Directive 2013/29/EU of the European Parliament and of the Council of 12 June 2013 on the harmonisation of the laws of the Member States relating to the making available on the market of pyrotechnic articles (OJ L 178, 28. 6. 2013.) [8] The "Blue Guide" on the implementation of product rules (European Commission, 2014.) [9] Decision 768/2008/EC of the European Parliament and of the Council of 9 July 2008 on a common framework for the marketing of products, and repealing Council Decision 93/465/EEC (OJ L 218, 13. 8. 2008.) [10] EA Document on Accreditation for Notification Purposes EA-2/17 INF:2014